Regionalna zaklada za lokalni razvoj Zamah i Solidarna – zaklada za ljudska prava i solidarnost nastavljaju zajedničkim snagama pomagati ljudima na potresom pogođenom području. Od lipnja 2021. pa do kraja studenog 2021. Zaklada Zamah provodi projekte kojima je cilj daljnje hitno zbrinjavanje stradalnika potresa.
Prvi projekt odnosi se na popravke i obnovu stambenih objekata. Projekt je podržala Zaklada SOLIDARNA kroz Fond 5.5 za kriznu podršku nakon potresa s donacijom od 200.000,00 HRK
Drugi projekt odnosi se na izgradnju gospodarskih objekata te popratne troškove mehanizacije i izrade tehničke dokumentacije za stradalnike potresa na području Petrinje i Sisačko-moslavačke županije. Projekt je podržala Zaklada SOLIDARNA kroz Fond 5.5 za kriznu podršku nakon potresa s donacijom od 200.000,00 HRK
Našim naporima u rješavanju teške socijalno ekonomske situacije stradalnika potresa s područja Banije možete se uključiti s prijedlozima, volontiranjem ili novčanom potporom za Baniju
Više o provedbi projekata pratite na društvenim mrežama Zaklade Zamah
šest mjeseci nakon razornog potresa s epicentrom u Petrinji, obraćamo vam se s prijedlogom da hitno omogućite obnovu svih stambenih i gospodarskih objekata na potresom stradalim područjima Sisačko-moslavačke i drugih županija, bez obzir na njihov status legalnosti. Ovo smo prepoznali kao kritični faktor pravodobne i pravedne obnove, a time i opstanka ove osiromašene i depopulirane regije. Dvije godine od isteka roka za podnošenjem zahtjeva preko 90% gospodarskih i blizu 80% stambenih objekata na području potresom najjače pogođene Sisačko-moslavačke županije još uvijek nije legalizirano. U skladu s aktualnim uvjetima koje propisuje Zakon o obnovi onemogućen je pristup mjerama obnove tisućama kućanstava i poljoprivrednika koje se time izlaže riziku siromaštva, nesigurnih stambenih uvjeta, ako ne i beskućništva i iseljavanja. Ako se ne iznađe korektivno rješenje, obnova će u ovoj regiji umjesto razvoja i modernizacije de facto pospješiti divlju gradnju – trend kojeg nacionalni projekt legalizacije ovdje nije uspio niti ublažiti, kamoli preokrenuti u korist pravne države i sigurnosti građana.
Ovaj duboki i rašireni problem detektirali smo na terenu, a njegovih punih razmjera postali svjesni upravo sada, kada su napokon krenuli programi obnove. Postalo je očito da oni koji do 30. lipnja 2018. nisu predali zahtjev za legalizacijom danas ne mogu konkurirati za natječaje financijske potpore ili donatorske programe – zakonitost srušenog preduvjet je izgradnje novog objekta. To je i akutni uzročnik izuzetno malog broja prijava poljoprivrednika na Mjeru 5.2.1 za obnovu gospodarskih objekata; zbog toga su i privatni donatorski programi gradnje prisiljeni odbijati socijalne ugro-žene stradalnike – inače bi bili prisiljeni da i sami krše zakon. Naime, postupak naknadne legalizacije izuzetno je kompliciran i skup te ne može niti u teoriji obuhvatiti sve srušene domove, stoga je u praksi obnove i neprimjenjiv. Smatramo da nam je nužan radikalni iskorak prema hitnoj legalizaciji stambenih i gospodarskih objekata, primarno u SMŽ, kako bi obnova djelovala kao akcelerator modernizacije i razvoja. To je i jedini način da se izbjegne sistemska diskriminacija u pristupu obnovi, stambeni i ekonomski kolaps, kao i novi val iseljavanja.
Stoga predlažemo Vladi RH i Saboru da hitno riješe ovaj problem i omoguće pristup obnovi svim stradalničkim kućanstvima i poljoprivrednim gospodarstvima, a što je moguće riješiti na različite načine, ukoliko postoji politička volja i suradnja različitih institucija:
Kao najbrže, “vatrogasno rješenje” predlažemo da Vlada donese Uredbu, kao nadopunu Zakonu o obnovi, da se objekti stradali u potresu izuzimaju od obaveze legalnosti u skladu sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i Zakonom o gradnji, sve do zakonskih izmjena i pokretanja novog projekta legalizacije na potresom stradalim područjima. To je i prilika za pojednostavljenje procedura i jačanje tehničke pomoći građanima, nastavno na iskustva iz recentnih programa obnove, od Gunje preko Zagreba do Petrinje, širom općina i gradova u čak tri županije.
Predlažemo i da Vlada i Sabor razmotre i ambicioznije rješenje kojim bi se obnova iskoristila za cjelovito uređenje imovinsko-pravnih odnosa u ovoj stradaloj županiji. To bi zahtijevalo izmjenu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (dopuna Članka 10) kako bi se za sve zgrade s potresom stradalih područja omogućilo podnošenje zahtjeva za legalizacijom u redovnom postupku i nakon 30. lipnja 2018. Naime, u obnovi i revitalizaciji potre-som razrušenog područja svaka neoštećena i uporabljiva zgrada, kuća ili štala u kojoj se može živjeti, a može je se i legalno kupiti/ prodati ili iznajmiti, vrijedan je resurs koji smanjuje trošak obnove i podiže gospodarsku vrijednost regije. Ukoliko se Vlada i Sabor odluče za ovo rješenje, predlažemo da u okviru priznatih troškova obnove omogući pokrivanje dopunskih troškova vezanih uz izradu tehničke dokumentacije za prethodno nelegalne objekte.
Kao treći mogući način rješavanja ove sistemske prepreke obnovi, a i krajnje neuređenih imovinsko-pravnih odnosa na potresom pogođenim područjima Sisačko-moslavačke, ali i susjednih županija, predlažemo izmjenu Zakona o gradnji s novim, aktualnim datumom presjeka za opću legalizaciju, temeljem nove avionske snimke zatečenog stanja kao osnove za izuzeće od legalizacije svih prethodno izgrađenih objekata, u skladu s člankom 175. Zakona o gradnji koji se odnosi na zgrade starije od 15. veljače 1968.
Upozoravamo i na to da bez efikasne podrške građanima, obnova ne može uspjeti. Nužno je osigurati adekvatne kapacitete javnih službi i administracije za pomoć građanima u pripremi zahtjeva te prateće tehničke dokumentacije u procesu obnove, što treba uvrstiti u priznate troškove obnove o trošku državnog proračuna i fondova EU. Jedino se tako može premostiti i informacijski, tehnički i financijski jaz koji je ranije onemogućio legalizaciju u ovoj regiji. Kako bi se građane informiralo i usmjerilo, nužno je osigurati djelotvornu multiresornu terensku podršku putem centara za obnovu i povezanih mobilnih timova u svim regionalnim centrima (Petrinja, Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Gvozd, Dvor). Od Premijera, svih članova Vlade i svih saborskih zastupnika tražimo i očekujemo da se u skladu sa svojim ovlastima, ali i sa svojom savješću, angažiraju na tome da gorući problem nelegalne gradnje kao prepreke obnovi riješi što prije, a svakako do ljetne stanke Sabora. Ukoliko izgubimo šansu za obnovu koju nam pruža suho i toplo ljeto, deseci tisuća naših sugrađana neće moći dobiti pomoć za obnovu svojih kuća i štala. To znači da će mnogi od njih i sljedeći Božić i Novu godinu dočekati očajni, na rubu iseljenja. Baš sada je čas za brzu političku akciju, a time i za spas Banije.
Supotpisnici Otvorenog pisma (prema abecednom redu):
ADRA Hrvatska
ALD – Agencija lokalne demokracije Sisak
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava
CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
CGI – Centar za građanske inicijative
CMS – Centar za mirovne studije
CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske
Dkolektiv – Organizacija za društveni razvoj
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Dugine obitelji
GONG
Grad Sisak – Kristina Ikić Baniček
Grad Glina – zamjenica gradonačelnika Branka Bakšić Mitić
Hrvatski centar za razvoj volonterstva
Hrvatski savez stanara – građana EU
Humanitarna udruga Ljudi za ljude
Inicijativa mladih za ljudska prava
Inicijativa nezavisnih volontera
Inkluzivna kuća Zvono
Kuća ljudskih prava
Ljudi za ljude
Matica hrvatskih sindikata
MMH – Mreža mladih Hrvatske
Nezavisni hrvatski sindikati
Općina Dvor – načelnik Nikola Arbutina
Općina Gvozd – načelnik Milan Varga
Općina Donji Kukuruzari – zamjenik načelnice Dalibor Kukuruzar
PGP – Projekt građanskih prava
Pravo na grad
Protagora
Rehabilitacijski centar za stres i traumu
Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”
SLAGALICA – Zaklada za razvoj lokalne zajednice
SNV – Srpsko narodno vijeće
SOLIDARNA – Zaklada za ljudska prava i solidarnost
Zaklada Zamah i ove će se godine uključiti u program manifestacije “Trešnjevka se budi!”
Za sve posjetitelje pripremili smo raznovrstan program:
• Pitat ćemo građane koje su potrebe u Tratinskoj ulici, što im nedostaje?
• Što nedostaje mladima u Tratinskoj ulici, a što starijoj populaciji?
• Što bi trebalo promijeniti u Tratinskoj ulici?
• Što je, prema njihovom mišljenju, nužno za Tratinsku ulicu?
Ideje građana stavit ćemo na papir i objaviti ih po završetku manifestacije. Za vrijeme trajanja manifestacije projicirat ćemo stare filmske zapise o Trešnjevci, a posjetitelji će moći uživati u glazbi poznatog Trešnjevčana Zvonka Špišića i drugih popularnih zagrebačkih pjevača poput Drage Diklića i Ive Robića.
U suradnji s Centrom za civilne inicijative (CCI) osigurat ćemo prostor za bojanje i pružiti djeci priliku da #Oboje za bolje sutra. Uz to, podijelit ćemo po 5 komada zaštitnih medicinskih maski našim starijim sugrađanima. Osigurali smo i majice za poklon, a predstavit ćemo i pokrenuti program „Moj firtl“. Također, posjetitelji će se moći upoznati s našim aktivnostima.
Posjetite nas u subotu 12. lipnja 2021. u Tratinskoj ulici 36. – 38. od 10 do 14 sati i podijelite s nama ideje za Tratinsku ulicu.
Više informacija o samoj manifestaciji potražite na poveznici.
U okviru projekta Zaklade za lokalni razvoj „Zamah“ – „Sigurni prostor u zajednici/Rješenja za djecu i mlade u novim društvenim okolnostima“, i u suradnji s Društvom „Naša djeca“ Čazma i Gradom Čazmom, danas smo svečano otvorili paviljon u Čazmi koji će biti novo mjesto za okupljanje mladih i ostalih građana te posjetitelja tijekom cijele godine.
Svečanom otvorenju prisustvovali su gradonačelnik Dinko Pirak, upravitelj Zaklade Zamah Drago Vručinić, predsjednica DND Čazma Ivana Popilovski te djeca iz DV Pčelica, koja su razveselila okupljene otpjevavši im prigodne pjesme.
Paviljon je namijenjen svim zainteresiranim građanima, udrugama, sportskim klubovima, roditeljima, djeci i ostalim posjetiteljima. Smješten je na sajmištu u Čazmi, a služi kao natkriveni prostor za razna okupljanja za mlade na otvorenom kroz cijelu godinu.
U paviljonu će se moći družiti i organizirati razne aktivnosti na otvorenom: nastava na otvorenom, edukativne radionice, koncerti, konferencije, događanja ili pak projekcije filmova.
Projekt „Sigurni prostor u zajednici/Rješenja za djecu i mlade u novim društvenim okolnostima“ provodi se u sklopu programa Global Challenges Local Solutions financiranog od strane Academy for the Development of Philanthropy in Poland.
Kako nam je bilo na otvorenju paviljona možete pogledati u galeriji.
DM će podržati realizaciju projekta Zaklade Zamah „Banija Kokodače!“ u okviru kojega će se izgraditi 10 kokošinjaca za uzgoj peradi i 10 vrtnih gredica za sadnju povrća na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije za socijalno najugroženije obitelji, kojima će to biti dugotrajan i održiv izvor prihoda.
Drago nam je što je dm-drogerie markt u sklopu natječaja {ZAJEDNO} za Petrinju, Glinu i Sisak prepoznao značaj našeg projekta “Banija kokodače!“ i što je upravo naš projekt ušao među 32 odabrana projekta, od 180 pristiglih prijava.
Veselimo se što ćemo zajedno pridonijeti bržem oporavku i razvoju potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke županije.
Više informacija o svim prijavljenim projektima, kao i o projektima čiju će realizaciju dm podržati dostupni su putem poveznice: www.jednizadrugezajedno.hr
