Kako znamo da se klima mijenja? Novi ciklus razgovora s Ivanom Güttlerom
Klimatske promjene ne događaju se preko noći i ne možemo ih procjenjivati na temelju jednog toplog dana, hladne zime ili vlastitih sjećanja na vrijeme iz djetinjstva. Da bismo razumjeli što se doista mijenja, potrebna su sustavna mjerenja koja se provode godinama, pa i desetljećima.
U novom ciklusu kratkih videozapisa, nastalih u sklopu projekta Grow Food, Grow Communities, Grow Hope, razgovaramo s Ivanom Güttlerom, ravnateljem Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). U razgovorima ćemo nastojati približiti što su klimatske promjene, kako ih znanstvenici prate i kakve posljedice imaju za ljude, prirodu i lokalne zajednice.
Tema je povezana s 13. ciljem održivog razvoja – Odgovor na klimatske promjene, koji poziva na pravodobno djelovanje, jačanje otpornosti zajednica i bolje razumijevanje klimatskih rizika.
Vrijeme pratimo svakodnevno, a klimu tijekom desetljeća
U prvom videu Ivan Güttler objašnjava kako pratimo vrijeme i klimu. S jedne strane, svakodnevno mjerimo temperaturu zraka, količinu oborina i druge meteorološke pojave. S druge strane, pratimo podatke koji se desetljećima prikupljaju na meteorološkim postajama, od kojih neke djeluju već više od stotinu godina.
Pojedinačno mjerenje govori nam kakvo je vrijeme određenog dana. No tek usporedbom podataka prikupljenih tijekom duljeg razdoblja možemo uočiti dugoročne trendove i utvrditi kako se klima mijenja.
Güttler to uspoređuje s praćenjem tjelesne težine. Ona može varirati iz dana u dan, ovisno o prehrani, kretanju i drugim čimbenicima. Tek ako je pratimo dulje vrijeme, možemo zaključiti postoji li stvaran trend. Slično je i s klimom: da bismo utvrdili rastu li ili padaju prosječne temperature, moramo pratiti podatke tijekom više desetljeća.
Zašto osobna sjećanja nisu dovoljna?
Mnogi se sjećaju hladnijih zima i obilnijeg snijega u djetinjstvu. Danas zimi češće pada kiša umjesto snijega jer su temperature više. I ljeta postaju toplija, a temperatura mora u najtoplijim razdobljima doseže vrijednosti koje su nam nekoć bile teško zamislive.
Takva nam iskustva mogu pomoći da uočimo promjene, ali sama po sebi nisu dovoljan dokaz. Naša su sjećanja subjektivna, a svaka generacija ima drukčija iskustva. Zato su redovita i usporediva mjerenja ključna za pouzdano praćenje klimatskih promjena.
Podaci pokazuju da u pojedinim dijelovima Hrvatske prosječna temperatura raste za oko 0,5 °C po desetljeću. Pola stupnja možda se ne čini mnogo, ali tijekom duljeg razdoblja takav porast donosi znatne promjene. Güttler to objašnjava usporedbom s tjelesnom temperaturom: dok je temperatura od 36 ili 37 °C uobičajena, njezin porast za nekoliko stupnjeva može upućivati na ozbiljno zdravstveno stanje.
Slično je i s klimom. Naizgled malen porast prosječne temperature može imati velike posljedice za cijeli sustav.
Klimatske promjene ne trebaju izazivati paniku, ali ih moramo shvatiti ozbiljno. One su razlog za zabrinutost, ali i poticaj da preuzmemo odgovornost i djelujemo na vrijeme.
Pogledajte prvi video
U prvom nastavku upoznajte Ivana Güttlera i saznajte kako nam meteorološka mjerenja pomažu prepoznati dugoročne promjene klime.
Ovu ćemo objavu nadopunjavati novim nastavcima razgovora u kojima ćemo govoriti o klimatskim promjenama, njihovim posljedicama i mogućnostima djelovanja u lokalnim zajednicama.
Projekt Grow Food, Grow Communities, Grow Hope financiran je u okviru programa Global Challenges Local Solutions, uz potporu zaklade C. S. Mott Foundation. Program provodi organizacija Academy for the Development of Philanthropy in Poland.
