Otvoreno pismo Vladi RH i Hrvatskom saboru: Hitno omogućite pristup obnovi svim stambenim i gospodarskim objektima stradalima u potresu – legalizacija ne smije biti prepreka!

Poštovani, šest mjeseci nakon razornog potresa s epicentrom u Petrinji, obraćamo vam se s prijedlogom da hitno omogućite obnovu svih stambenih i gospodarskih objekata na potresom stradalim područjima Sisačko-moslavačke i drugih županija, bez obzir na njihov status legalnosti. Ovo smo prepoznali kao kritični faktor pravodobne i pravedne obnove, a time i opstanka ove osiromašene i depopulirane regije. Dvije godine od isteka roka za podnošenjem zahtjeva preko 90% gospodarskih i blizu 80% stambenih objekata na području potresom najjače pogođene Sisačko-moslavačke županije još uvijek nije legalizirano. U skladu s aktualnim uvjetima koje propisuje Zakon o obnovi onemogućen je pristup mjerama obnove tisućama kućanstava i poljoprivrednika koje se time izlaže riziku siromaštva, nesigurnih stambenih uvjeta, ako ne i beskućništva i iseljavanja. Ako se ne iznađe korektivno rješenje, obnova će u ovoj regiji umjesto razvoja i modernizacije de facto pospješiti divlju gradnju – trend kojeg nacionalni projekt legalizacije ovdje nije uspio niti ublažiti, kamoli preokrenuti u korist pravne države i sigurnosti građana.

Ovaj duboki i rašireni problem detektirali smo na terenu, a njegovih punih razmjera postali svjesni upravo sada, kada su napokon krenuli programi obnove. Postalo je očito da oni koji do 30. lipnja 2018. nisu predali zahtjev za legalizacijom danas ne mogu konkurirati za natječaje financijske potpore ili donatorske programe – zakonitost srušenog preduvjet je izgradnje novog objekta. To je i akutni uzročnik izuzetno malog broja prijava poljoprivrednika na Mjeru 5.2.1 za obnovu gospodarskih objekata; zbog toga su i privatni donatorski programi gradnje prisiljeni odbijati socijalne ugro-žene stradalnike – inače bi bili prisiljeni da i sami krše zakon. Naime, postupak naknadne legalizacije izuzetno je kompliciran i skup te ne može niti u teoriji obuhvatiti sve srušene domove, stoga je u praksi obnove i neprimjenjiv. Smatramo da nam je nužan radikalni iskorak prema hitnoj legalizaciji stambenih i gospodarskih objekata, primarno u SMŽ, kako bi obnova djelovala kao akcelerator modernizacije i razvoja. To je i jedini način da se izbjegne sistemska diskriminacija u pristupu obnovi, stambeni i ekonomski kolaps, kao i novi val iseljavanja. Stoga predlažemo Vladi RH i Saboru da hitno riješe ovaj problem i omoguće pristup obnovi svim stradalničkim kućanstvima i poljoprivrednim gospodarstvima, a što je moguće riješiti na različite načine, ukoliko postoji politička volja i suradnja različitih institucija:

1. Kao najbrže, “vatrogasno rješenje” predlažemo da Vlada donese Uredbu, kao nadopunu Zakonu o obnovi, da se objekti stradali u potresu izuzimaju od obaveze legalnosti u skladu sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i Zakonom o gradnji, sve do zakonskih izmjena i pokretanja novog projekta legalizacije na potresom stradalim područjima. To je i prilika za pojednostavljenje procedura i jačanje tehničke pomoći građanima, nastavno na iskustva iz recentnih programa obnove, od Gunje preko Zagreba do Petrinje, širom općina i gradova u čak tri županije.

2. Predlažemo i da Vlada i Sabor razmotre i ambicioznije rješenje kojim bi se obnova iskoristila za cjelovito uređenje imovinsko-pravnih odnosa u ovoj stradaloj županiji. To bi zahtijevalo izmjenu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (dopuna Članka 10) kako bi se za sve zgrade s potresom stradalih područja omogućilo podnošenje zahtjeva za legalizacijom u redovnom postupku i nakon 30. lipnja 2018. Naime, u obnovi i revitalizaciji potre-som razrušenog područja svaka neoštećena i uporabljiva zgrada, kuća ili štala u kojoj se može živjeti, a može je se i legalno kupiti/ prodati ili iznajmiti, vrijedan je resurs koji smanjuje trošak obnove i podiže gospodarsku vrijednost regije. Ukoliko se Vlada i Sabor odluče za ovo rješenje, predlažemo da u okviru priznatih troškova obnove omogući pokrivanje dopunskih troškova vezanih uz izradu tehničke dokumentacije za prethodno nelegalne objekte.

3. Kao treći mogući način rješavanja ove sistemske prepreke obnovi, a i krajnje neuređenih imovinsko-pravnih odnosa na potresom pogođenim područjima Sisačko-moslavačke, ali i susjednih županija, predlažemo izmjenu Zakona o gradnji s novim, aktualnim datumom presjeka za opću legalizaciju, temeljem nove avionske snimke zatečenog stanja kao osnove za izuzeće od legalizacije svih prethodno izgrađenih objekata, u skladu s člankom 175. Zakona o gradnji koji se odnosi na zgrade starije od 15. veljače 1968.

4. 
   

Upozoravamo i na to da bez efikasne podrške građanima, obnova ne može uspjeti. Nužno je osigurati adekvatne kapacitete javnih službi i administracije za pomoć građanima u pripremi zahtjeva te prateće tehničke dokumentacije u procesu obnove, što treba uvrstiti u priznate troškove obnove o trošku državnog proračuna i fondova EU. Jedino se tako može premostiti i informacijski, tehnički i financijski jaz koji je ranije onemogućio legalizaciju u ovoj regiji. Kako bi se građane informiralo i usmjerilo, nužno je osigurati djelotvornu multiresornu terensku podršku putem centara za obnovu i povezanih mobilnih timova u svim regionalnim centrima (Petrinja, Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Gvozd, Dvor). Od Premijera, svih članova Vlade i svih saborskih zastupnika tražimo i očekujemo da se u skladu sa svojim ovlastima, ali i sa svojom savješću, angažiraju na tome da gorući problem nelegalne gradnje kao prepreke obnovi riješi što prije, a svakako do ljetne stanke Sabora. Ukoliko izgubimo šansu za obnovu koju nam pruža suho i toplo ljeto, deseci tisuća naših sugrađana neće moći dobiti pomoć za obnovu svojih kuća i štala. To znači da će mnogi od njih i sljedeći Božić i Novu godinu dočekati očajni, na rubu iseljenja. Baš sada je čas za brzu političku akciju, a time i za spas Banije.

Supotpisnici Otvorenog pisma (prema abecednom redu):

1. ADRA Hrvatska

2. ALD – Agencija lokalne demokracije Sisak

3. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava

4. CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje

5. CGI – Centar za građanske inicijative

6. CMS – Centar za mirovne studije

7. CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske

8. Dkolektiv – Organizacija za društveni razvoj

9. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

10. Dugine obitelji

11. GONG

12. Grad Sisak – Kristina Ikić Baniček

13. Grad Glina – zamjenica gradonačelnika Branka Bakšić Mitić

14. Hrvatski centar za razvoj volonterstva

15. Hrvatski savez stanara – građana EU

16. Humanitarna udruga Ljudi za ljude

17. Inicijativa mladih za ljudska prava

18. Inicijativa nezavisnih volontera

19. Inkluzivna kuća Zvono

20. Kuća ljudskih prava

21. Ljudi za ljude

22. Matica hrvatskih sindikata

23. MMH – Mreža mladih Hrvatske

24. Nezavisni hrvatski sindikati

25. Općina Dvor – načelnik Nikola Arbutina

26. Općina Gvozd – načelnik Milan Varga

27. Općina Donji Kukuruzari – zamjenik načelnice Dalibor Kukuruzar

28. PGP – Projekt građanskih prava

29. Pravo na grad

30. Protagora

31. Rehabilitacijski centar za stres i traumu

32. Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”

33. SLAGALICA – Zaklada za razvoj lokalne zajednice

34. SNV – Srpsko narodno vijeće

35. SOLIDARNA – Zaklada za ljudska prava i solidarnost

36. SSSH – Savez samostalnih sindikata Hrvatske

37. U dobroj vjeri

38. Udruga Ambidekster

39. Udruga IKS

40. Udruga Oaza

41. Udruga za samozastupanje

42. ZAMAH – Regionalna zaklada za lokalni razvoj

43. Ženska soba – Centar za seksualna prava

44. Ženska udruga Izvor